Đulagin dvor

147

Đulagin dvor je velika palata iz austrougarskog perioda u srcu sarajevske čaršije između ulica Sarači i Mula Mustafe Bašeskije sa glavnom fasadom duž Đulagine ulice.

Danas je u ovoj palati smještena Gazi Husrev-begova medresa sa internâtom.

Ranije, u osmanlijskom periodu, na tom prostoru je bila velika jednokatnica u potpunom skladu sa svojom okolinom i takođe se je pružala cijelom dužinom ulice. To je bio nekadašnji Drugi novi han Gazi Husrev-begovog vakufa (prvi novoizgrađeni han nakon izgradnje Tašli hana je bio Morića han), a koji se pod tim imenom prvi put javlja 1760. godine.

Đulagin dvor

Kasnije se je taj han prozvao Đulagin han po dugogodišnjem zakupcu iz prve polovine 19-tog stoljeća Mustafa-agi Đuloviću koji je bio ugledni Sarajlija. Kao protivnik tadašnjih reformi pokrenutih 1823. godine od strane centralnih vlasti u Istanbulu, Mustafa-aga je bio deportiran u Tiranu odakle se je u Sarajevo vratio tek 1826. godine.

Ime ovoga Mustasfa-age Đulovića dalo je naziv ne samo tadašnjem hanu, nego i sadašnjoj palati izgrađenoj na mjestu toga hana (Đulagin dvor) kao i ulici duž te građevine (Đulagina ulica). Đulagin han potpuno je porušen 1896. godine zbog dotrajalosti.

Nakon toga  se je na njegovom južnom kraju počela graditi nova palata koja je završena i useljena do kraja 1897. godine kada je u nju prešao Gazi Husrev-begov mekteb iz zgrade u haremu Begove džamije.

U periodu 1930.-1931. godina duž ulice Mula Mustafe Bašeskije izgrađeno je sjeverno krilo ove palate čime je Đulagin dvor dobio današnji oblik.

begovadzamija.ba



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *