Đulagin dvor

Đulagin dvor je velika palata iz austrougarskog perioda u srcu sarajevske čaršije između ulica Sarači i Mula Mustafe Bašeskije sa glavnom fasadom duž Đulagine ulice.

Danas je u ovoj palati smještena Gazi Husrev-begova medresa sa internâtom.

Ranije, u osmanlijskom periodu, na tom prostoru je bila velika jednokatnica u potpunom skladu sa svojom okolinom i takođe se je pružala cijelom dužinom ulice. To je bio nekadašnji Drugi novi han Gazi Husrev-begovog vakufa (prvi novoizgrađeni han nakon izgradnje Tašli hana je bio Morića han), a koji se pod tim imenom prvi put javlja 1760. godine.

Đulagin dvor

Kasnije se je taj han prozvao Đulagin han po dugogodišnjem zakupcu iz prve polovine 19-tog stoljeća Mustafa-agi Đuloviću koji je bio ugledni Sarajlija. Kao protivnik tadašnjih reformi pokrenutih 1823. godine od strane centralnih vlasti u Istanbulu, Mustafa-aga je bio deportiran u Tiranu odakle se je u Sarajevo vratio tek 1826. godine.

Ime ovoga Mustasfa-age Đulovića dalo je naziv ne samo tadašnjem hanu, nego i sadašnjoj palati izgrađenoj na mjestu toga hana (Đulagin dvor) kao i ulici duž te građevine (Đulagina ulica). Đulagin han potpuno je porušen 1896. godine zbog dotrajalosti.

Nakon toga  se je na njegovom južnom kraju počela graditi nova palata koja je završena i useljena do kraja 1897. godine kada je u nju prešao Gazi Husrev-begov mekteb iz zgrade u haremu Begove džamije.

U periodu 1930.-1931. godina duž ulice Mula Mustafe Bašeskije izgrađeno je sjeverno krilo ove palate čime je Đulagin dvor dobio današnji oblik.

begovadzamija.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.