DRAMATIČNE VIJESTI IZ ITALIJE: Rijeka Po presušila je toliko da su ispod vode otkriveni ostaci srednjovjekovnog grada i tenk iz 2. svjetskog rata (FOTO)

Suša u dolini rijeke Po ugrožava više od 30 posto nacionalne poljoprivredne proizvodnje, uključujući umak od paradajza, voće, povrće i pšenicu te polovinu stoke u zemlji.

Prošlog mjeseca, stanovnici Boretta u sjevernoj Italiji otkrili su da se široki dio najduže italijanske rijeke Po, koji teče sjeverno od njihovog malog grada, transformirao u plažu.

Blijedozlatni pijesak protezao se naime 10-ak metara prema središtu rijeke, a stanovnici su iskoristili novonastali teren za šetnju i šetnju svojim psima.

U drugim krajevima razina vode pala je tako nisko da su po prvi puta otkriveni ostaci tenka iz Drugoga svjetskog rata, a i izronile srušene zidine srednjovjekovnog grada.

Na stanici za praćenje u Borettu, Alessio Picarelli, voditelj Međuregionalnog tijela rijeke Po (AIPO), dobio je rezultate da rijeka mjeri 2,9 metara ispod referentne razine, što je drastično ispod sezonskog prosjeka.

alt

Foto: Marco Bonfanti/Getty Images/iStockphoto

Italijanska rijeka Po teče oko 650 km od snježnih Alpa na sjeverozapadu do divlje delte Po na istoku prije nego što se ulijeva u Jadransko more. Tokom svog toka, veliki vodeni put hrani prostrane plodne ravnice sjeverne Italije koje su odgovorne za oko 40 posto talijanskog BDP-a.

Dramatično nizak vodostaj rijeke uzrokovao je ponovno usisavanje morske vode uzvodno. Uz deltu rijeke Po, voda je pak viša nego uzvodno.

“To je zato što se vakuum koji nastaje zbog nedostatka riječne vode popunjava morskom vodom. Za poljoprivrednike u tom području to znači da slana voda prodire u zemlju i truje usjeve, koji pocrne i venu.

To je ozbiljan problem za biološku raznolikost ovdje”, objasnio je Giancarlo Mantovani, direktor konzorcija koji štiti tamošnji regionalni park.

altFoto: Samuele Gallini

Znak klimatskih promjena

Ovi rekordno niski vodostaji, koje bi inače bili izmjereni tek u augustu, djelomično su rezultat nedostatka oborina koje trpi sjeverna Italija.

“Obično bi kiša trebala padati jednom u jednu ili dvije sedmice, ali sada kiša nije padala tri mjeseca”, kazao je Mantovani.

Problemi, međutim, počinju u planinama, gdje su snježne oborine bile najniže u posljednjih 20 godina i 50 posto manje od sezonskog prosjeka.

Ledenjaci Alpa, koji djeluju kao rezervoari za hranjenje rijeke, također se svake godine smanjuju. Na Monte Visu, planini blizu francuske granice odakle izvire rijeka Po, permafrost se topi i uzrokuje da se komadi stijene raspadaju.

Ova sezona već je bila oštro upozorenje da bi zatopljenje planeta moglo pretvoriti italijanska plodna poljoprivredna zemljišta i nutrijentima bogatu Deltu u slanu pustoš, dok bi stotine hiljada sredstava za život dovela u opasnost.

altFoto: SeanShot/Getty Images/iStockphoto

Nedostatak vode

Niske razine rijeke Po posebno su zabrinjavajuće jer donedavno farmeri nisu ni počeli vaditi vodu za navodnjavanje svojih usjeva. Globalno zatopljenje znači da je produženo razdoblje kada je voda iz rijeke potrebna za usjeve, počevši već u martu i završavajući u septembru.

U vruće i sunčano proljeće, farmeri su počeli crpiti vodu, ali, kako su ubrzo otkrili, dio rijeke je pun soli.

“Suša u dolini rijeke Po ugrožava više od 30 posto nacionalne poljoprivredne proizvodnje, uključujući umak od paradajza, voće, povrće i pšenicu te polovinu stoke u zemlji.

Ako se sušni uvjeti nastave, poljoprivrednici će biti prisiljeni osigurati vodu uz hitno navodnjavanje-stoji u saopćenju poljoprivrednog lobija Coldiretti.

Umjesto da rijeku Po vide samo kao golemi rezervoar za eksploataciju, stručnjaci pozivaju na hitnu zaštitu i očuvanje plovnog puta kao ekološkog sistema.

Poljoprivrednici trenutno koriste vodene mlaznice za navodnjavanje usjeva što rezultira velikom količinom vode koja se gubi isparavanjem.

Legambiente, nacionalna udruga za zaštitu okoliša, poziva poljoprivrednike da koriste cijevi položene u zemlju za prijenos vode – što bi dovelo do manjeg rasipanja.

Coldiretti se zalaže za korištenje kišnice umjesto riječne vode za poljoprivrednu upotrebu.

“U zemlji u kojoj godišnje padne oko 300 milijardi kubnih metara vode, ali koja zbog infrastrukturnih nedostataka zadržava samo 11 posto vode, potrebno je održavanje, ušteda, oporaba i recikliranje vode.

Apeliramo na nadležna tijela da razrade projekt upravljanja vodama aktiviranjem mreže akumulacija na tom području”, stoji nadalje u saopćenju Coldirettija.

Kako bi se zaštitili izvori vode za budućnost, Europski parlament odobrio je 13. maja 2019. nova pravila za ponovnu upotrebu vode u poljoprivredi.

Novim pravilima želi se potaknuti korištenje reciklirane vode za navodnjavanje u poljoprivredi, jer taj sektor troši gotovo polovicu sve vode godišnje u EU-u.

Veće ponovno korištenje vode u poljoprivredi smanjilo bi pritisak na izvore za oko pet posto godišnje. Kako bi se zaštitili usjevi, nova pravila uključuju i standarde za kvalitetu reciklirane vode, stalni nadzor kvalitete vode, dok postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda trebaju imati plan za upravljanje rizicima.

Uprave u državama članicama izdavale bi dozvole za postrojenja za pročišćavanje i pratile poštuju li se pravila. Zajednička europska pravila također bi osigurala uvjete za tržišno natjecanje postrojenja i poljoprivrednika te spriječila da se stvaraju prepreke za slobodno kretanje poljoprivrednih proizvoda.

Slobodnabosna.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.