Selo Radulići je smješteno u lijepoj i plodnoj dolini rijeke Crnče, izmedju šumovitih kosa Oraha i Breze, koje ih odvajaju od susjednih sela Jagoča i Godijeva. Radulići su bili sjedište poznate porodice Hajdarpašića čiji je predak, Hajdar-paša, izabrao ovu najljepšu bihorsku dolinu da u njoj podigne svoj saraj, hamam, džamiju i posljednje počivalište – turbe. To je bez svake sumnje prva podignuta džamija u ovoj oblasti. Tačna godina gradnje nije poznata jer joj nije pronadjen tarih, kao ni nišani iz Hajdar-pašina turbeta. To bi olakšalo datiranje. Vjerovatno je to bilo krajem XVII ili početkom XVIII vijeka, kada je sagradjena većina džamija ovog tipa.
Hajdar-paša Selim došao je u Bihor Sultanovim beratom 1689.godine, sa dvjesta konjanika i 1600 sejmena (pješaka). Rođen je u Ajvaluku u Anadoliji. Bližnji je potomak Hajdar-paše Hadima, čija je loza jako razgranata. On je u Bihor došao sa porodicom. Imao je dva sina i kćerku Zihru, te neudatu sestru Mirhanu, koju je kasnije dao Ćor-paši, s kojim je sklopio prijateljstvo da zajedno upravljaju Bihorom.
Džamija u Radulićima spaljena je u toku II svjetskog rata. Zapalili su je četnici Pavla Djurišića u toku 1943.godine.[24] Iz preostalih ruševina se vidi ljepota njene arhitekture, koja nije poznata kod seoskih džamija Bila je zidana na kube, od krečnjaka i bigre (sige), potpođena mermerom, a pokrivena olovom. Sa mektebom i sarajem u blizini, te Hajdar-pašinim turbetom i turbetom njegovog bajraktara ispred, činila je zanimljiv arhitektonski kompleks o kome bi stručnjaci mogli dati podrobniju studiju. Spada u red monumentalnih građevina kao što je bila džamija sultan Bajazid Velina II, u Herceg Novom, i Husein-pašina džamija u Pljevljima. Danas postoje samo ostaci zidina ove džamije, munareta i turbeta u kome je mezar Hajdar-paše (Hajdar-pašino turbe).
U Radulićkoj džamiji su kao službenici radili članovi porodice Hajdarpašića, sve dok se nijesu iselili iz Radulića nakon 1912.godine i kasnije. Od 1912.godine imam je bio Mustafa (Mustaj-beg), zatim Murat-beg i Mehmed-beg Hajdarpašić. Posljednji imami u ovoj džamiji bili su Nedžib-beg Hajdarpašić i Sulejman Dizdarević.
Hajdar-pašini vakufi bili su mnogobrojni. Podaci koje dajemo datiraju iz 1855.godine:
Prihodi:
• kamata muzabeha na vakufski novac 11.148 groša i 34 pare,
• mukata, porez na dućane, kuće i bašte 4.216 groša,
• kirija od mlina 2.800 groša,
• zakupnina od kantara (bagarina) 160 groša.
Rashodi:
• Plata imamu i hatibu 4.000 groša,
• plata prvom i drugom mujezinu 960 groša,
• plata muteveliji 3.200 groša,
• plata mualimu 1.260 groša,
• plata vakufskom sekretaru 1.363 groša,
• zejtin i svijeće za džamiju 3.131 groša,
• mukabele u džamiji 547 groša.
Ukupni prihodi ovog vakufa bili su 18.350 groša, a rashodi 14. 741 groš.
Autor: F. H.
Foto: Asmir Pućurica
Foto naslovna: Asmir Pućurica
