Svaki novi dan donosi nove strahote Ukrajini, gde ruska artiljerijska vatra odjekuje poput grmljavine po gradovima i manjim mestima.
Harkovska metropola leži u ruševinama kao žrtva dvonedeljnog bombardovanja. Marijupolj, na obali, je uništen. Prerano je znati da li će pobednik izaći iz borbi. Ali, na drugoj strani planete, svetska supersila u nastajanju odmerava svoje mogućnosti.
Neki tvrde da će Kina graditi na predratnom prijateljstvu sa Rusijom koje “ne poznaje granice”, kako bi stvorila osovinu autokratije. Drugi tvrde da Amerika može osramotiti Kinu navodeći je da “raskine” sa Rusijom, izolujući Vladimira Putina, njenog predsednika.
Ipak, izveštaji “Ekonomista” sugerišu da nijedan scenario nije verovatan.
Produbljivanje veza sa Rusijom biće vođeno opreznim sopstvenim interesom, jer Kina eksploatiše rat u Ukrajini da ubrza ono što vidi kao neizbežni pad Amerike. Fokus je u svakom trenutku njen sopstveni san o uspostavljanju alternative zapadnom, liberalnom svetskom poretku.
“Amerika prisiljena da se vati kući”
I predsednik Kine Si Đinping i Putin žele da podele svet na sfere uticaja u kojima dominira nekoliko velikih zemalja. Kina bi upravljala istočnom Azijom, Rusija bi imala veto na evropsku bezbednost, a Amerika bi bila prisiljena da se vrati kući, navodi ugledni list.
“Ovaj alternativni poredak ne bi predstavljao univerzalne vrednosti ili ljudska prava, što Si i Putin vide kao trik da opravdaju zapadnu subverziju svojih režima. Čini se da smatraju da će takve ideje uskoro biti relikti liberalnog sistema koji je rasistički i nestabilan, zamenjen hijerarhijama u kojima svaka zemlja zna svoje mesto u ukupnoj ravnoteži snaga.
Stoga bi Si želeo da ruska invazija pokaže nemoć Zapada. Ako sankcije ruskom finansijskom sistemu i industriji visoke tehnologije propadnu, Kina će imati manje straha od takvog oružja. Ako Putin izgubi vlast zbog svoje pogrešne računice u Ukrajini, to bi moglo šokirati Kinu”, piše “Ekomonist”.
To bi svakako osramotilo Đinpinga, za koga bi se videlo da je takođe pogrešio, udruživši se sa njim – što bi rezultiralo i nazadovanjem u trenucima kada traži treći mandat kao lider Komunističke partije, kršeći nedavne norme.
Za sve to, međutim, kineska podrška ima svoje granice. Rusko tržište je malo. Kineske banke i kompanije ne žele da rizikuju da izgube mnogo vrednije poslove na drugim mestima nepoštovanjem sankcija.
Slaba Rusija odgovara Kini
“Slaba Rusija odgovara Kini jer ne bi imala drugog izbora osim da bude popustljiva. Veća je verovatnoća da će Putin dati Siju pristup severnim ruskim lukama, kako bi se prilagodio rastućim interesima Kine u, recimo, Centralnoj Aziji, i da bi je snabdevao jeftinom naftom i gasom i osetljivom vojnom tehnologijom, uključujući možda dizajne za napredno nuklearno oružje.
Štaviše, čini se da Si veruje da Putinu nije potrebno da odnese “poraznu” pobedu da bi Kina iskočila napred: opstanak će biti dovoljan.
Kineski zvaničnici samouvereno govore stranim diplomatama da će se jedinstvo Zapada oko Rusije raspasti kako se rat odugovlači i kako troškovi zapadnih glasača budu sve veći.
Kina već pokušava da razdvoji Evropu i Ameriku, tvrdeći da Sjedinjene Države podržavaju svoju moć, dok teraju Evropljane da snose račune za visoke cene energije, veće armije i teret prihvatanja preko 3 miliona ukrajinskih izbeglica”, navodi se dalje u analizi uglednog časopisa.