Ministar policije Crne Gore: “Na Cetinju je mogao izbiti oružani sukob”

56

“Ako odluka bude da se zatraži moje razrješenje, mislim da mi pripada pravo da javno i jasno čujem argumente za takvo nešto i da dobijem adekvatnu priliku da na njih odgovorim. Ovaj problem koji crnogorsko društvo trenutno ima prouzrokovan je političkim dešavanjima – politika ga je napravila, politika može da ga riješi”

Vicepremijer Dritan Abazović poručio je preksinoć da će “srušiti” Vladu ako premijer Zdravko Krivokapić pokrene proceduru vašeg razrješenja. On je pojasnio javnosti šta se dešavalo u Vladi u noći uoči ustoličenja mitropolita Joanikija. Saopštio je kakve je ko imao poglede na izvođenje policijske akcije obezbjeđivanja ustoličenja, pojasnio za šta ste se zalagali, kakva je bila Vaša uloga… Međutim, još nema zvanične informacije o tome da li je premijer pomenute noći tražio da smijenite direktora policije i podnesete ostavku. Da li su tačne te spekulacije?

Ponosan sam na rezultate koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) imalo u proteklih devet mjeseci. U tom periodu imali smo transparentan izbor direktora UP-a. To se desilo prvi put u crnogorskoj istoriji – da se direktor policije birao na inkluzivan, kompetitivan i transparentan način. Na kraju smo došli do kandidata koji je po objektivnim parametrima bio najbolji. To je bila snažna poruka kojim pravcem se kreće ovaj organ.

Drugi uspjeh je donošenje novog Zakona o MUP-u. Taj evropski i reformski zakon usvojen je u Skupštini Crne Gore tropetinskom većinom u trenutku kad je ona bila sve sem mjesto racionalne debate, političkih dogovora i glasanja na bazi argumenata.

Treći veliki uspjeh je jasna i neselektivna borba protiv organizovanih kriminalnih grupa. Svakome objektivnom posmatraču ili nekome ko je bliže upućen u ovo polje djelovanja je jasno da je ovaj organ krenuo prema svim organizovanim grupama bez obzira ko su one, i imao konkretne rezultate – a to je lišavanje slobode određenih vođa tih grupa.

Takođe, veliki uspjeh ovog organa je zapljena 1,4 tone kokaina, koja je pojedinačno najveća zapljena – ne u istoriji Crne Gore – već Balkana.

Da smo pouzdan međunarodni partner i da nam se vjeruje pokazuje i akcija međunarodnih razmjera sa američkom agencijom DEA, o kojoj je javnost već upoznata.

Posljednji veliki uspjeh je akcija policije na Cetinju, gdje smo pokazali više stvari – jedinstvo ovog organa, sposobnost za djelovanje u najkomplikovanijim okolnostima s minimalnom štetom. Uspjeli smo da zaštitimo i ustavna prava građana i zaštitimo javni red i mir. U jednom političkom ambijentu, koje je stvaran dugo vremena, to je izgledalo praktično nemoguće.

Kao finale cijele priče je naše očekivanje – a imamo i određene najave za to – da će sve biti notirano od nekoga ko sve ovo objektivno posmatra, a to je Evropska komisija (EK). Vjerujemo da će ona u svom izvještaju biti objektivna i da će se u dokumentu naći pozitivna ocjena i pozitivni pomaci u našem radu. Možda smo i jedini državni organ koji će dobiti pozitivnu ocjenu.

Da se vratim vašem pitanju – da, tokom te noći g. Krivokapić je tražio moju ostavku, ali i ostavku g. Brađanina.

Jeste li i u jednom trenutku razmišljali da je podnesete?

Javno sam više puta – i u Skupštini Crne Gore – saopštio da potpuno stojim iza menadžmenta UP-a i da ću dijeliti i njegove uspjehe i neuspjehe. U jednom momentu ponudio sam ostavku u slučaju da neko od pomoćnika direktora UP-a – kojima je bilo ponuđeno da budu novi direktori – preuzme funkciju, a to je podrazumijevalo ostavku g. Brđanina, koju je on nudio. Međutim, svi pomoćnici direktora UP-a odbili su da budu novi direktori, pa samim tim nije bilo potrebe da dajem ostavku jer je g. Brđanin ostao na funkciji.

A da li ste razmišljali da podnesete ostavku nakon premijerove pres-konferencije, koja je održana dan nakon ustoličenja i na kojoj je trebalo da obznani da će inicirati proceduru Vašeg razrješenja, što na kraju nije učinio? Da li ste spremni da podnesete teret odgovornosti za eventualni pad Vlade?

Jedino o čemu brinem je hoću li ostati dosljedan sebi. S obzirom na to da vjerujem da sam u sve ovo ušao časno, želio ih da izlazak – kad god on bio, za tri godine ili tri dana – bude isto tako častan. Ako odluka bude ta da se zatraži moje razrješenje, mislim da mi pripada pravo da javno i jasno čujem argumente za takvo nešto i da dobijem adekvatnu priliku da na njih odgovorim.

Što se tiče napuštanja ove funkcije kao takve, za mene to uopšte nije relevantno pitanje. Fotelje nijesam željan, niti ću se za nju grčevito boriti. Ako ovaj ministar unutrašnjih poslova smeta zato što nikome nije dozvolio da politizuje ovaj organ, onda nek to bude veliki grijeh na moju dušu. Ušao sam u ovu priču s jasnim principima i od njih nijesam odstupio ni za milimetar. Da li su svi tako ušli – vrijeme će pokazati.

Lideri Demokratskog fronta su neposredno nakon ustoličenja saopštili da ih je premijer Krivokapić ranije tog dana obavijestio da je u toku bio državni udar – i na Cetinju i u Vladi. Kakav je Vaš stav o tome?

Znam jednu stvar – da sam cijelo vrijeme postupao u skladu sa zakonom i svojom savješću. Nemam želju da se kitim perjem i od sebe pravim heroja, kao neki. Mislim da će vrijeme pokazati da je moje razmišljanje te noći bilo ispravno. Srećom, ono do kraja neće biti potvrđeno u praksi, jer se nije desilo nešto što su mnogi željeli da se desi.

Ovaj problem koji crnogorsko društvo trenutno ima prouzrokovan je političkim dešavanjima. Drugim riječima – politika ga je napravila, politika može da ga riješi. On se ne rješava policijskim pendrekom. Ko misli da je snaga države u pendreku, taj ima psihološki problem, izopačen pogled kako država treba da funkcioniše i debelo griješi da to može da doprinese društvenoj stabilnosti na duže staze. Politički sistem treba da uradi svoj dio posla, a bezbjednosni svoj.

Ko ne razumije razliku između ta dva sistema i zdravu saradnju između njih – ima autokratsku svijest koja na stvarnost gleda kroz crno-bijele slike, ne sumnjajući u svoje odluke. Ko misli da to treba da bude jedan sistem koji djeluje hijerarhijski kao vojska u slučaju ratnih dejstava, taj ima pogrešnu sliku kako funkcioniše država modernog tipa.

Da se osvrnemo na dešavanja na Cetinju – Abazović je preksinoć ponovio ono što je premijer prethodno rekao: da su procjene UP-a i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) govorile da održavanje ustoličenja u Cetinjskom manastiru predstavlja visok rizik, koji može imati nesagledive posljedice. Vi ste početkom mjeseca saopštili da bezbjednosne procjene nijesu povoljne, da ne možete da garantujete apsolutnu sigurnost i da znate šta Vam je činiti ako se izgubi jedan život. Šta je sve moglo da se dogodi 5. septembra u Prijestonici?

Pitanje koje mi je bilo upućeno ličilo je na pitanje retoričkog karaktera – da li mogu da garantujem apsolutnu bezbjednost. Rekao sam da apsolutnu bezbjednost niko ne može da garantuje nikome. Život je sam po sebi rizičan, tako da u stoprocentnom smislu nikome ne možete garantovati ništa.

Javno sam dao riječ – oslanajući se na moralni princip koji mora da postoji u politici – da ako bude ljudskih žrtava, znam šta mi je činiti. Svako je to razumio na pravilan način – da ću podnijeti ostavku ako se to desi. Tačno je – a i premijer je to već javno rekao, tako da ne otkrivam ništa novo – da su u procjenama bezbjednosti sadržane upotreba vatrenog oružja i moguće posljedice koje su mogle proizaći iz toga.

Da li to znači da je na Cetinju moglo da dođe do upotrebe oružja s mogućim prelivanjem nemira na ostatak Crne Gore?

Tako je. To su bile procjene UP-a i ANB-a.

Da li ste od srpskih organa bezbjednosti dobijali neke procjene, s obzirom na to da je patrijarh Porfirije, koji je prisustvovao obredu ustoličenja, štićena ličnost?

Meni su prezentovane procjene naših službi bezbjednosti i moje odluke su bile zasnovane na tim procjenama.

UP je 20. avgusta informisao Vladu da postoji realna opasnost da dio policijskih službenika posluša poziv bivšeg šefa policije Veselina Veljovića i odbije izvršavanje naređenja 5. septembra. Da li ste imali informaciju koliko broj policajaca bi mogao to da uradi?

Činjenica je da se to nije desilo. Ovaj organ je stalno – vjerovatno dijelom i s pravom, s obzirom na moć koju posjeduje – medijski i politički atraktivan za različite spekulacije. Međutim, on je pod konstantnim – politički legitimnim – sumnjama i udarima. Akcija na Cetinju dokazala je da je Crna Gora ozbiljnija država nego što su mnogi mislili. Ovdje postoje ljudi kojima su profesionalizam i odanost službi i državi na vrhu prioriteta, a ne odanost bilo kojem pojedincu, partiji, grupnom interesu i sl.

Ovaj organ je akcijom pokazao jedinstvo, a ono je barem jednim dijelom zasluga i ministra, iako mnogi pokušavaju to da ne vide ili da predstave drugačije.
Vrlo je opasno ako bilo ko pokušava kroz svoje djelovanje da pravi neki vid organskog jedinstva između sebe i naroda – a ne vidi institucije procedure i propise – ili između sebe i pojedinih policijskih službenika, rušeći organizacionu strukturu MUP-a i drugih državnih organa. Dosta nam je mesijanskog kompleksa. Bar nama na Balkanu…

Da li je neko, osim dvojice službenika Avio-helikopterske jedinice MUP-a, odbio 5. septembra da izvrši naređenja?

Piloti Avio-helikopterske jedinice nijesu policijski službenici. Taj helikopter nije ispunjavao uslove za planiranu akciju. To je helikopterska jedinica za zaštitu i spasavanje u potpuno drugim okolnostima, a ne za borbena dejstva… Ti piloti nemaju policijska ovlašćenja. Taj helikopter nije ni bio namijenjen da bude prevozno sredstvo, nego više kao sredstvo distrakcije, ometanja i skretanja pažnje.

Argumenti koje su iznijeli piloti imaju svoju logičku matricu. Činjenica je da su oni odbili naređenje, odnosno da postupe po instrukcijama nadređenih. U ovom trenutku ne bih prejudicirao ni njihovu krivicu, ni nevinost. Nek nadležna komisija utvrdi pravo stanje stvari i donese odluku. Mi smo pokrenuli sve postupke u skladu sa zakonom, što je bila naša obaveza.

Kažete da nije bilo prelazaka na Veljovićevu stranu. Cetinjski Osnovni sud prekjuče je odlučio da on neće ići u istražni pritvor, a Više tužilaštvo je odlučilo da ga ne goni zbog navoda iz autorskog teksta, u kom je, prema tvrdnjama vlasti, pozivao policiju na pobunu. Vicepremijer je, komentarišući odluku Cetinjskog suda, kazao da je “napravljen uticaj na jednog čovjeka koji je oštećeni”. Kako gledate na odluke pravosudnih organa i na šta je aludirao Abazović?

Ne bih se miješao u to što je kazao g. Abazović, jer ne znam na šta se konkretno misli. Što se tiče g. Veljovića i cijele situacije u vezi sa autorskim tekstom i njegovim daljim djelovanjem, prvo jedan načelni odgovor – moramo napokon da izlazimo iz feudalnog stanja svijesti. Ovdje ljudi misle da mogu da privatizuju instituciju, da je potpuno personalno vežu za sebe.

Moramo da se naučimo kako funkcioniše moderna država. Ne možemo da imamo evropsku retoriku, a srednjovjekovni način poimanja države.

Kad je riječ o neodređivanju pritvora g. Veljoviću, mislim da je tu napravljena greška. Ne ulazeći u nadležnosti suda – da ne budem pogrešno shvaćen da vršim neprimjereni uticaj na njega – činjenica je da je, dok se ne uzmu izjave od svih svjedoka, legitimno odrediti pritvor po osnovu mogućeg uticaja na svjedoke.

Stalo mi je da naglasim da pritvor nije zatvor, optužnica nije osuđujuća presuda, puštanje iz pritvora ne znači da neko neće biti pravosnažno osuđen. Sigurno nam je – kako u ovom, tako i u svim budućim slučajevima – potrebno da javnost ima povjerenje u pravosudni sistem. Ako toga nema, ne možemo govoriti o ozbiljnoj državi.

Nakon što su mediji objavili audio-snimak policijske radio-veze na kom se čuju rafali, otvoreno je pitanje upotrebe vatrenog oružja tokom protesta protiv ustoličenja na Cetinju. Pucnje su tog dana u prijestonici čulu i brojni reporteri, a Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu pokrenulo je izviđaj. Kad, gdje i kojim oružjem se pucalo?




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *