Episkop mileševski pasoš je dobio kao lice od posebnog značaja za Crnu Goru radi potrebe nesmetanog vršenja vjerske službe i rukovođenja organizacionim djelovima vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore.
Vlada Zdravka Krivokapića tokom svog mandata dodijelila je 274 počasna državljanstva, a crnogorski pasoš po specijalnim uslovima dobio je i episkop mileševski Srpske pravoslavne crkve Atanasije Rakita.
U rješenju Ministarstva unutrašnjih poslova, u koje je Pobjeda imala uvid, navodi se da crnogorsko državljanstvo stiče Svetko Rakita (Atanasijevo svetovno ime) rođen u mjestu Babin Do, Šipovo, Bosna i Hercegovina.
Rakita je podnio zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. U rješenju, koje je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović potpisao 26. avgusta prošle godine, navodi se da lice čiji je prijem od posebnog državnog, naučnog, privrednog, sportskog, kulturnog i drugog značaja može steći crnogorsko državljanstvo i ako ne ispunjava sve norme.
Pravila, koja za Rakitu i ostale ,,počasne državljanine“ nijesu važila, se odnose prije svega na neprekidan i zakonit boravak u Crnoj Gori od deset godina kao i na sticanje državljanstva prijemom ukoliko se osoba odrekne drugog državljanstva.
– Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava dostavilo je 19. jula predsjedniku Vlade mišljenje da se episkopu Atanasiju (Svetku Rakiti) koji obavlja ulogu poglavara – episkopa Eparhije mileševske – Srpske pravoslavne crkve, a koja posjeduje organizacione djelove u Crnoj Gori, koji su priznati i prepoznati u pravnom poretku na teritoriji Crne Gore, kao licu od posebnog značaja za Crnu Goru odobri prijem u crnogorsko državljanstvo radi potrebe nesmetanog vršenja vjerske službe i rukovođenja organizacionim djelovima vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore – navodi se u rješenju MUP-a.
NASTAVAK LOŠE PRAKSE
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) nedavno su saopštili da je Krivokapićeva Vlada oborila sve rekorde po broju dodjele počasnih državljanstava. Prema njihovim podacima MUP je donio 273 rješenja u 2021. i jedno u 2020. godini. Tako je Vlada za 13 mjeseci rada više nego udvostručila rekord prethodne vlade Duška Markovića, koja je za 11 mjeseci 2020. godine dodijelila 115 državljanstava.
Saradnik na programima u CGO-u Damir Suljević smatra u slučaju Svetka Rakite, ali i u drugim sličnim primjerima prijema po posebnim uslovima, vršenje redovnih poslova ne može i ne smije biti razlog za dobijanje crnogorskog pasoša.
– Naše zakonodavstvo predviđa mehanizme koji omogućavaju nesmetan rad strancima, uz poštovanje određenih procedura, pa stoga nema razloga za selektivnu i diskrecionu primjenu ovog instituta jer se time neutemeljeno privileguje određeno lice.
Nažalost, iako jedino vezano za vršenje vjerske službe, rješenje o prijemu Svetka Rakite nije jedino rješenje iz kojeg se može procijeniti namjera Vlade da se, pod izgovorom redovnog obavljanja poslova, omogući sticanje državljanstva određenim licima – kazao je Suljević za Pobjedu.
Sumnjiva dodjela pasoša i ,,gospođi ministarki“
Krivokapićeva Vlada je, osim Atanasiju, počasno državljanstvo dodijelila i još jednoj osobi čija je matična država BiH. Riječ o je Svetlani Stijović, supruzi ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića.
I taj slučaj bio je pod lupom javnosti zbog mogućeg sukoba interesa ali i opravdanosti dodjele državljanstva.
– Gospođa Stijović je po profesiji defektološkinja – oligofrenološkinja. Međutim, iako se u rješenju navodi da je to deficitarno zanimanje, tu argumentaciju ne prati odgovarajući dokaz u vidu izvještaja, mišljenja ili sličnog akta organa nadležnog za statistiku ili zapošljavanje, a iz kojeg bi se moglo zaključiti da je potreba na tržištu izražena u tolikoj mjeri da se zahtijeva prijem lica u državljanstvo.
Posebno je čudno da je ovaj prijedlog predsjedniku Vlade uputilo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, imajući u vidu da je potreba za ovim kadrom u većoj mjeri vezuje za resor zdravstva – navodi Suljević.
Za državljane Srbije šest počasnih pasoša
Prema podacima CGO-a šest osoba, koje su dobile crnogorski pasoš po posebnim uslovima, su kao zemlju porijekla naveli Srbiju.
Među njima su Uroš Đurđević, za kojeg je prijedlog predsjedniku Vlade uputio Fudbalski savez, u cilju sticanja uslova za nastup i učešće u fudbalskoj reprezentaciji Crne Gore, maloljetni L. K, takođe u cilju ispunjenja uslova za nastup i učešće u fudbalskoj reprezentaciji, Sonja Vukićević, balerina, koreografkinja i rediteljka, prof. dr Saša Brajović i prof. dr Veljko Milutinović, saradnici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), kao i Dorotea Ljumović, inspektorka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Rješenja bez obrazloženja
Više slučajeva sticanja državljanstva prijemom Krivokapićeva Vlada čak nije ni saopštila osnov dodjele.
Suljević navodi da deset rješenja ne sadrži osnov prijema u državljanstvo, već se u njima citira zakonska odredba koja upućuje na ovu mogućnost i navodi da je odluka utemeljena na dostavljenim dokazima, u koje CGO nije imao uvid.
– Radi se o šest osoba ruskog i četiri osobe ukrajinskog porijekla – precizirao je Suljević.
Ekonomska državljanstva pod lupom Brisela
Ekonomska državljanstva prednjače u većini slučajeva dobijanja crnogorskog pasoša pod posebnim uslovima.
Tako je, u skladu sa programom ekonomskog državljanstva, izvršen prijem ukupno 253 lica od 7. decembra 2020. do 1. januara 2022. godine, što je i najveći broj od početka sprovođenja tog programa u 2019. godini. Pri tome, najveći je broj lica iz Rusije, zatim Kine, Libana, Ukrajine i Kazahstana.
Suljević podsjeća da na kontroverze tog programa godinama opominje i Evropska komisija.
– Brisel je u Izvještaju za 2021. godinu ocijenio da bi Crna Gora morala što prije ukinuti taj program. U Izvještaju se ističe i kako bi, dok god taj program postoji, morali biti pažljivo praćeni rizici u vezi sa bezbjednošću, pranjem novca, utajom poreza, finansiranjem terorizma, korupcijom ili infiltracijom organizovanog kriminala.
Mi u CGO-u sumnjamo da tu nije razvijen dovoljan stepen kontrole, imajući u vidu njihov broj, ali i potrebu za individualnom i temeljnom procjenom u svakom od njih. Vlada je, ipak, i pored najave da će taj program biti ukinut do kraja 2021. godine, isti produžila, što je naišlo i na oštre ocjene sa evropskih adresa – poručuje Suljević.
Od Šinavatre do Vesne Bratić
Pitanje dodjele počasnih državljanstava već godinama izaziva kontroverze. Tako je 2009. počasni državljanin Crne Gore postao Taksin Šinavatra, nekadašnji premijer Tajlanda, koji je u svojoj državi bio osuđen za korupciju, a nekoliko godina kasnije i malezijski državljanin Vei Seng Pu, koji je bio hapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja.
Osim njih počasno državljanstvo su stekli i biznismeni Petros Statis, Samih Saviris i Natanijel Rotšild koji su imali značajne investicije u našoj zemlji, ali i Vesna Bratić koja je široj javnosti postala poznata ne po ulaganjima već zalaganju za interese SPC u Crnoj Gori, nakon čega je i postala članica odlazeće vlade.
Bratić je, kako je Pobjeda ranije objavila, dobila počasno državljanstvo 19. marta 2012. godine u vrijeme Vlade premijera Igora Lukšića u upitnoj zakonskoj proceduri.
Portalanalitika.me
